Projekti – Projects

Značajniji stručni projekti i radovi

Some of the more important engineering works and accomplishments in my engineering practice.

  1. Drvena rešetka krovišta parne pekare u Vinkovcima (projekt TEHNOPROJEKT, Vinkovci, ing. arh. E. Šernig), 1957.Organizacija mjerenja i studija protoka rijeke Save od Podsuseda do Rugvice. Istraživanja u Hidrometereološkom zavodu Hrvatske (tijekom 1957.) o prognozama vodostaja rijeke Save.
  2. Projekt i nadzor izvedbe, montaže i ispitivanja drvenih lijepljenih krovnih rešetki na skladištu željezničke stanice u Zaprešiću i usporedba ponašanja lijepljenih (50%) i identičnih čavlanih nosača (50%). Prvo lijepljenje rešetkastih-okvira u nas. Izvršena mjerenja naprezanja i deformacija probnim opterećenjima. Lijepljenje izvršeno vinilskim ljepilom (Karbon, Zagreb ). Rezultati objavljeni u časopisu Građevinar (1959). Kasnije (1972.) izvršena i FE analiza konstrukcije, o čemu je objavljen rad u Građevinaru  12, 1972, a potom u skriptama Žagar: Nosive Strukture, LIBER, Zagreb , 1978,  te Žagar: Proračun građevinskih konstrukcija računalom, ŠKOLSKA KNJIGA, Zagreb , 1993. te  Žagar: Drvene konstrukcije I i II, PRETEI, Zagreb , 2001.
  3. Izvedba i rekonstrukcija drvene rešetke krova skladišta željezničkog magazina u stanici Nova Gradiška 1960. za ŽTP (Željezničko transportno poduzeće) Zagreb.
  4. Projekti tipskih kućica i temelja kolskih vaga na mreži ŽTP-a Zagreb . Prvi puta u projektu iznesena ideja o zamjeni mehaničkih uređaja za vaganje vagona, elektronskim vagama.
  5. Projekt i nadzor izvedbe novih drvenih jarmova na nizu privremenih iza (2. svjetskog) rata građenih i obnovljenih željezničkih mostova.Tijekom 1962. obnovljena su stupišta dravskog željezničkog mosta, željezničko-cestovnog mosta Stara Drava kod Osijeka, željezničkog mosta u Banovoj Jaruzi i drugdje.
  6. Organizacija ispitivanja, studija rezultata mjerenja, nadzor nad ojačanjem željezničkog mosta (čelične rešetke) Rječina u Rijeci. Servis ispitivanja podržao Zavod za ispitivanje gradiva Građevinskog fakulteta u Zagrebu (ing. Škrobot i suradnici). Predloženo ojačanje kablovima i prednaprezanjem, što nije usvojeno na revizionoj komisiji ŽTP-a. Ojačanje izvršeno klasičnim načinom ojačanja dodavanjem lamela zakivanih zakovicama.
  7. Nadzor nad montažom i ubacivanjem (zamjenom) čelične rešetke željezničkog mosta preko Stare Drave kod Osijeka. Za potrebe dokumentacije snimljen 16 mm film koji se tijekom godina i reorganizacija ŽTP-a i požara krovišta ŽTP-a u Zagrebu, izgubio ili bio uništen.
  8. Nadzor nad ugradnjom željezničkog mosta Duboki Jarak kod Kostajnice. Projekt mosta izradio Željeznički projektni biro u Zagrebu.
  9. Projekat tipskih utovarnih rampi od armiranog betona, na željezničkim kolodvorima mreže ŽTP-a Zagreb . Korištenjem pritiska pokretnog tereta na rampi s položenom temeljnom stopom okrenutom od kolosjeka, postiže se efekt povećanja stabilnosti rampe pri povećanom opterećenju iza rampe. Usvojeno kao inovacija i tipski projekt na mreži ŽTP-a Zagreb.
  10. Projekt staze i jame za pregled i čišćenje vagona na lokaciji tvornice J. Gredelj na kolodvoru u Zagrebu (Odsjek za mostove direkcije ŠTP-a Zagreb ).
  11. Projekt cestovnog mosta Dobova preko Dobove, u suradnji s ing. K. Šavorom (1959).
  12. Suradnja na studiji i projektu temeljne ploče žitnog 30.000 t. silosa u luci Rijeka . Suradnja s voditeljem projekta Prof. dr. E. Nonveillerom (Geoexpert, Geotehnika u Zagrebu), ing. Z. Huzjanom (Željeznički projektni biro Zagreb) i ing. A. Milatom (Projekt Zagreb). Proračun rađen ručno. Korišten postupak Žemočkina uz uzimanje u obzir rada udjela silosnih čelija. Temeljene oba bloka silosa, na tlu (tada upitne) nosivosti temeljnom pločom umjesto pokusnog neuspješnog fundiranja na bunarima do dubokog nosivog sloja. Oba proračuna (“male” i “velike” ploče) i izvršene analize inicirale su kasnija razmišljanja o mogućnostima kompjutorskih simulacija roštilja, ploča i greda na elastičnim medijima pomoću sustava zamjenjujučih štapova.
  13. Niz statičkih proračuna konstrukcija kolodvorskih zgrada (od cigle i/ili betona), utovarnih rampi i kolodvorskih vodovoda i kanalizacije na kolodvorima: Orahovica, Golubovec, Daruvar, Kistanje, Drniš i drugdje.
  14. Statički proračuni niza armiranobetonskih skeletnih konstrukcija industrijskih pogona (uglavnom u vanjskoj suradnji).
  15. Studije varijantnih rješenja fundiranja i izvedbe objekata teretne luke Ploče. Suradnja s grupom eksperata vođenih Prof. ing. Z. Tadejevićem i ing. arh. Lubinskim (u projektnom poduzeću PROJEKT u Zagrebu). Istražene mogućnosti i karakteristike fundiranja objekata na slabo nosivim tlima. Istraženi problemi stabilizacije tla u vremenu, drenaže tla, predopterećenja tla. Ispitivanje kliznih ploha i stabilnosti temelja konstrukcija lučnih objekata. Statički proračun lučke kapetanije u Pločama. Ostvarenje “plivajučih” armiranobetonskih temelja.
  16. Sanacija tunela Paulovac. Mjerenje deformacija, snimanje tunelske cijevi, projekt sanacije torkretiranjem (projekt rađen u ŽTP Zagreb , odsjeku za mostove pod rukovođenjem ing. Ručevića). Torkretiranje izvršila Geotehnika Zagreb.
  17. Niz projekata željezničkih propusta i mostova manjih raspona od betona i armiranog betona na mreži ŽTP-a Zagreb . Projektirano u ŽTP-u Zagreb , odsjeku za mostove. Ovi radovi inicirali su razmišljanja o mogućnostima izvedbi tipskih montažnih objekata mostova i propusta na mreži ŽTP-a Zagreb i JŽ. Djelimice se ideja realizirala desetak godina kasnije. Razvila se i ideja o montažnim prefabriciranim upornjacima i upornjacima u obliku vitla od armiranobetonskih elemenata (kasnije o tome objavljen zajednički rad Z. Žagara i Z. Zdunića u časopisu Građevinar.
  18. Projekti sanacije i nadzor nad izvedbom sanacije dvaju svođenih mostova od cigle (raspona cca 7 m), na daruvarskoj pruzi.
  19. Idejni i glavni projekti dvaju željezničkih mostova raspona 40 metara za projektnu kuću (u vanjskoj suradnji) HIDROPROJEKT Zagreb .
  20. Ispitivanje željezničkih mostova i interpretacija rezultata ispitivanja. Ova ispitivanja su rađena kod svih novih objekata kao pokusna opterećenja i  kao rutinska ispitivanja u vremenskim razmacima na cijeloj mreži ŽTP-a Zagreb. Mjerenja su djelimice rađenja instrumentarijem  Mosne radionice (na Zapadnom kolodvoru) u Zagrebu, a kasnije i instrumentarijem Odsjeka za mostove direkcije ŽTP-a u Zagrebu, te posuđenim instrumentima za mjerenja laboratorija Zavoda za ispitivanje materijala i konstrukcija Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Za veća mjerenja koristilo se uslugama pokretne radionice lavoratorija JŽ (instituta Kirilo Savić) iz Beograda. Kako bi se popunio intrumentarij za ispitivanje mostova sa finomehaničarima GEOMEHANIKE iz Zagreba, konstruirao sam domaći mehanički tenzometar tipa Hugenberger, koji se kasnije proizveo u seriji za potrebe ŽTP-a, a baždario u laboratoriju Zavoda za ispitivanje materijala i konstrukcija Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Taj je tenzometar primjenjivan uspješno u praksi ispitivanja konstrukcija. Jedno od značajnih ispitivanja je vrlo kompleksno statičko i dinamičko ispitivanje željezničkog mosta (Langerove grede) preko rijeke Save u Zagrebu, te obrada rezultata tih opsežnih i kompleksnih mjerenja, te njihova usporedba s rezultatima originalnih mjerenja prvog pokusnog opterećenja tog mosta ( izvršenog 1938/39).
  21. Statički proračun i armaturni planovi diezel depoa kolodvora Solin (Projektni biro ŽTP-a Zagreb).
  22. Glavni projekt čeličnog pješačkog mosta pješačkog nathodnika u Karlovcu od čeličnih cijevi. Suradnja s ing. Lazarusom u Željezničkom projektnom birou ŽTP-a Zagreb.
  23. Suradnja na projektu armiranobetonskog željezničkog mosta Kotoriba (inundacioni otvori) s ing. Lazarusom (u Željeznikom projektnom birou ŽTP-a Zagreb).
  24. Suradnja na statičkom proračunu i nadzoru izvedbe koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Arh. projekt izradila grupa ing. arh. M. Haberle i inž. arh. Jurković-Haberle (BIRO 51, Zagreb). Suradnja s Prof. E. Erlich-om, inž. Simovićem, inž. M. Stanekovićem i inž. Z. Huzjanom. Grupa Prof. E. Erlicha (s Građevinskog fakulteta u Zagrebu) projektirala je kompletnu armirano betonsku konstrukciju dvorane, a projekt čelične konstrukcuije krovišta radio je ing. Z. Huzjan (Željeznički projektni biro, Zagreb). Nadzor do 1965.  izvodila ista grupa s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Nadasve složeni strukturalni objekt. U to vrijeme se konstrukcija mogla samo ručno proračunati i dimenzionirati.
  25. Suradnja s Prof. arh. Turinom na nadzoru i izvedbi dijelova betonskih tribina stadiona Dinamo u Zagrebu. Detaljni izvedeni projekt čeličnih stubišta svih ulaza na tribine stadiona. Također detaljni projekt čelične konstrukcije interijera ispod tribina stadiona.
  26. Statički projekt elektromlina u Vinkovcima u suradnji s ing. V. Simovićem, u okviru vanjske suradnje s TEHNOPROJEKT-om Vinkovci (Ing. arh. E. Šernig).
  27. Kompletni statički proračun i izvedbeni projekt čelične hale INDUSTROMONTAŽE u Zagrebu, u suradnji s inž. V. Simovićem (u okvirima rada Zavoda za betonske konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu).
  28. Suradnja na projektiranju, proračunu i izradi izvedbenog projekta armirano betonske konstrukcije, a kasnije i nadzoru izvedbe kompleksa objekta Zavoda za rehabilitaciju invalida u Zagrebu (Dubrava), s Prof. E. Erlichom, ing. V. Simovićem i ing. M. Stanekovićem (u okviru radova Zavoda za betonske konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu), 1963. – 1964.
  29. Ojačanje drvene krovne konstrukcije dvorane kino Balkan (danas kino Europa) u Zagrebu, 1964. Nakon što je tijekom projekcije popustio drveni nosač ekrana, krovište je pregledano, snimljeno, te ustanovljeno popuštanje drvenog ležišnog stupca nosive trozglobne konstrukcije, zbog truljenja dugogodišnjim kvašenjem uzrokovanog neispravnim i začepljenim olucima i defektima u pokrovu krova. Načinjen je projekt ojačanja cjelokupne konstrukcije krovne konstrukcije. Pokazalo se da je stara tesarska tehnologija neracionalno koristila drvo (obla i tesana građa), a da je postojao manjak spojnih sredstava  u skoro svim spojevima, što je ispravljeno temeljem  statičkog proračuna drvene konstrukcije. Projekt Zavoda za betonske konstrukcije GF u Zagrebu za poduzeće Kinematografi Zagreb.
  30. Dvadesetak izvedbenih projekta betonskih propusta i manjih mostova na Jadranskoj magistrali (u okviru pogodbe vanjske suradnje s poduzećem PROJEKT u Zagrebu), 1964.
  31. Konstrukterski projekt elektromlina u Koprivnici (za MLINOOPSKRBU, Zagreb).
  32. Konstrukterski i izvedbeni projekt stambene zgrade u Kninu za ŽTP Zagreb (Projektni biro ŽTP-a Zagreb).
  33. Projekt i izvedba 10 t. bunkera za ugljenu prašinu u cementnoj industriji u Solinu. Projekat Zavoda za betonske konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
  34. Nadzor nad izvedbom armiranobetonske konstrukcije dvaju 7-katnih armiranobetonskih zgrada i svih pratećih objekata novog Univerzitetskog studetskog doma (HALL 5) za smještaj 450 studenata Sveučilišta u Kumasiju (University of Science and Technology Kumasi, Ghana). U vremenskom razdoblju od 1965. do 1967. bio zaposlen kao Senior university structural engineer u Arhitektonskom uredu sveučilišta (Architect Office Kwame Nkrumah University of Science and Technology – KNUST) u Kumasiju. Projekt kompleksa HALL 5 izrađen je u okviru tehničke suradnje Jugoslavije s Ghanom preko poduzeča INGRA Zagreb. Projekt preko INGRA-e izradio arh. Marasović (Arh. biro Marasović, Zagreb), statički proračun izradio ing. V. Simović. Nadzor je organizirala INGRA preko Zavoda za tehničku pomoć Jugoslavije Ghani. Dio se armaturnih i oplatnih planova morao preraditi na licu mjesta zbog specifičnih prilika i ograničenih mogućnosti izvođača radova švicarske firme A. LANG Ltd. Ghana – Kumasi. Arhitektonski nadzor vodio je arh. N. Weiner iz Zagreba, kasnije šef Arhitektonskog ureda ( University Architect Office) UST u Kumasiju.
  35. Glavni projekt i nadzor nad izvedbom skeletne armiranobetonske konstrukcije administrativnog centra inženjeringa na kampusu Sveučilišta u Kumasiju (1966.).
  36. Nadzor nad izvedbom armirano betonske konstrukcije novog ulaza (tzv. Ashantene stool) u Kumasiju – 1966. Projekt izrađen u Engleskoj.
  37. Konstrukcijski glavni i izvedbeni projekt i nadzor nad izvedbom prve tvornice furnira i furnirskih ploča “Naja David” u Kumasiju, danas jedne od najvećih proizvođača furnira i furnirskih ploča u Zapadnoj Africi. Drvene konstrukcije krovišta na betonskim stupovima: drvene rešetke i čavlani nosači. Izvedba armirano betonske kranske staze na tlu, armirano betonskih bunkera (komora) za zaparivanje oble građe, razni teški (masivni) komplicirano oblikovani temelji strojeva za ljuštenje i obradu drva, drveni silosi za piljevinu i drvni otpad. Arhitektonski projekt izradio je Prof. ing. arh. Charls Polony s Arhitektonskog fakulteta u Kumasiju.
  38. Suradnja s Prof. arh. S. Sikorsky-jem na idejnom projektu mošeje univerziteta u Lagonu.
  39. Statički proračun, nacrti oplate i armaturni planovi armiranobetonske konstrukcije, te izvedbeni nadzor konstrukcije studentskog koleđa i crkve St. Luis u Kumasiju. Izvodilo poduzeće Monta & Son iz Kumasija, 1966.
  40. Projekt Pentacost crkve u Kumasiju. Projektirano i izvedeno: Monta & Son Ltd. Kumasi, Ghana. Izvedeno 1969.
  41. Projekt, proračun i nacrti oplate i armature i nadzor izvedbe nadzemno-podzemnog bazena za plivanje (25 x 25 m) s prolaznom motrišnom galerijom onaokolo objekta s podvodnim osvjetljenjem i otvorima za motrenje za rezidenciju g. Koffua u Kumasiju, 1968. U suradnji s ing. arh. N. Cikom.
  42. Projekt nadzemnog armiranobetonskog rezervoara za vodu u novoj tvornici obuće u Kumasiju, za LANG Ltd. Isti projekt primjenejn i za rezervoar za vodu vojnog logora u Kumasiju (1969/70).
  43. Statički proračun armiranobetonske konstrukcije novog farmaceutskog fakulteta prema arhitektonskim projektima izrađenim u Arhitektonskom uredu Sveučilišta u Kumasiju pod vodjenem ing. arh. N. Weinera (1970). Izvedeno.
  44. Istraživanje eksperimentalnih stambenih habitata i drugih eksperimentalnih objekata (mrežastih svodova, geodetskih kupola, tensegrity konstrukcija, paraboloida, drvenih stambenih zgrada). Rađeno u okvirima istraživačkih projekata Arhitektonskog fakulteta UST Kumasi. Navode se:
  45. Hiperbolični paraboloid od drveta 10 x 10 m izveden u okviru vježbi iz predmeta Structures na BT (buiding technology) smjeru Arhitektonskog fakulteta u Kumasiju,
  46. Izvedba i ispitivanje lijepljenih sandučastih nosača s isprekidanim hrptom (tzv. open web nosači) u suradnji s Prof. ing. arh. R. Falconerom (USA).
  47. Rad na ispitivanju konstrukcija i izvedbi geodetskih kupola od drva i bambusa. Poznanstvo s R. B. Fullerom, pronalazačem tih i sličnih mrežastih konstrukcija. Snimljen S-8 film o izvedbi tensile-integrity konstrukcije od drvenih štapova i žica pred arhitektonskim fakultetom u okviru vježbi iz predmeta Structures na drugoj godini studija. Film prenesen na video. Suradnja sa g. Sam Spencerom, building surv. (iz V. Britanije). Studenti treće i četvrte godine studija arhitektonskog fakulteta u Kumasiju gradili su dobrovoljnim radom takve kupole (pokrivene pletenom travom) u okolnim selima Kumasija. Pokrove od duge trave pleli su lokalni ljudi iz sela. Ove su konstrukcije služile za okupljanje ljudi, dječje vrtiće, misije i sl. lokalne namjene.
  48. Izvedba prototipa mrežastog svoda iz istovrsnih drvenih kosnica (tipa “Paseljnikov”). Projekt modela od drveta (u stolarskoj radioni arhitektonskog fakulteta) i modela od akrila u laboratoriju za ispitivanje materijala i konstrukcija strojarskog fakuleteta (Faculty of Mechanical Engineering), UST Kumasi. Ispitivanje arkrilnog modela pod mentorstvom Prof. dr. Tay-a s FCE UST Kumasi, proveo diplomant A. B. Ampratwuum. Nakon svestranih ispitivanja izvedena je konstrukcija raspona 64 ft koju je izvelo poduzeće A. LANG Ltd. Kumasi. O ovom projektu sam kasnije pisao u Glasniku arhitektonskog fakulteta Zagreb. Iz ovih istraživanja razvila se ideja o industrijaliziranoj proizvodnji mrežastih hala. Nakon ponovne posjete Ghani (1987.), dakle nakon 20 godina od izvedbe objekta, ustanovio sam izvanredno stanje te konstrukcije.Izvedbe habitata iz priručnih materijala, istraživanja. Rađeno na poligonu Arhitektonskog fakulteta u Kumasiju. Suradnja s R. Falconerom, S. Spencerom, T.Turmanom i G. Ingersolom.
  49. Projekat statike armirano betonske konstrukcije privatne rezidencije Prof. arh. Owussu Addo u rezidencijalnoj četvrti u Accri, Ghana.
  50. Projekt i izvedba drvenog tornja visine 18 m s platformom na visini od 9 m, za razgledavanje, sidrenu s čeličnim sajlama. Izvedeno za poduzeće A. Lang Ltd. Kumasi, Ghana, povodom proslave 10 – godišnjice djelovanja u Ghani, na poligonu poduzeća u Kumasiju.
  51. Ispitivanje elastičnog pričvrsnog šinskog pribora ZEP prema zamisli dr. J. Božićevića d.g.i. Elaborat je sastavni dio zadatka “C4” i sadrži ispitivanje, izbor i projekt pribora. Suradnja s grupom za istraživanje u okviru Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb: ing. Polak, ing. M. Poznić, inž. V. Cerovac i drugi suradnici. Za analizu optimalnog oblika pričvrsnog pribora koristio se 1971. po prvi puta FEA program STRESS (IBM) operabilan na IBM 1130 računalu Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Razmatrao se rad u elastičnom i plastičnom području. Teorijski rezulatati su tekli paralelno s ispitivanjem pribora u laboratorijama Zavoda za ispitivanje materijala Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Više građevinske škole u Zagrebu i suradnji s Institutom Kirilo Savić u Beogradu kao nosiocem projekta. Izradjena je i probna dionica, koja je nakon događaja 1971. i rasformiranja studijskog odsjeka Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb – uklonjena. Rezultati ponašanja pribora ZEP ostali su nepoznati. Dio rezultata proračuna i straživanja elastične pločice ZEP pribora objavljen je u skriptama Z. Žagar: Nosive strukture, Sveučilište u Zagrebu, 1979. 
  52. Projekt armiranobetonskog prednapetog prefabriciranog montažnog  cestovnog mosta nadvožnjaka u Kutini u suradnji s ing. Z. Zdunićem, rađeno u okviru studijskog odsjeka Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb. Primjenjene neke inovacije: izvođenje prefabriciranih elemenata na tlu ispod nadvožnjaka, lijepljenje pješačkih konzola epoksidnim mortom, primjena neoprenskih ležajeva. Osobitost projekta su prefabricirane prilazne rampe potpornih zidova kojeg su nasuprotni prefabricirani armiranobetonski elementi međusobno utegnuti čeličnim sidrima (zategama). Za oblik rampe tražen je optimalni oblik. Opisano u radu Žagar, Zdunić: Nadvožnjak u Kutini, Ceste i mostovi, 1974.
  53. Izvedbeni projekt geodetske kupole promjera 20 m od aluminijskog lima za priručno skladište ŽTP-a u Zaprešiću (1971). Rađeno u okviru studijskog odsjeka Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb. Nije izvedeno, dokumentacija djelimice spašena.
  54. Statička i dinamička ispitivanja lijepljenih spojeva izoliranih sastava dugih šinskih trakova. Nastojalo se uvozni materijal zamijeniti domaćim proizvodima. Korišten “vitroteks” materijal i epoksidno ljepilo sa staklenom tkaninom. Dinamička ispitivanja izvršena na pulsatoru laboratorija za ispitivanje materijala brodostrojarskog fakulteta (dr. Zgaga). Ispitivanje rađeno u okviru studijskog odsjeka Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb, rasformiranog 1971. Rezultati tih ispitivanja vjerojatno su propali.
  55. Pokušaji proizvodnje betona armiranog kratkim čeličnim žicama (kasnije nazvano “vlaknasto armirani beton” i “mikrobeton”). Pokušaji polimerizacije tog betona. Materijal nazvan tada armopolimerbetonom. U suradnji s Prof. dr. F. Flajšmanom d.i.k. tada direktorom polimerizacionog laboratorija tvornice Karbon u Zaprešiću, autorom armopolimerbetona. Preliminarna istraživanja i ispitivanja rađena su u Laboratoriju za ispitivanje materijala Građevinskog fakulteta u Zagrebu (Prof. dr. Z. Kostrenčić), pokazala su izvanredna svojtva: izvanrednu žilavost i velike vlačne čvrstoće. Izradio sam prijedlog željezničkog praga od polimerbetona. Trebala se uključiti u financiranje američka pomoć (iz tzv. žitnih rezervi). Zbog rasformiranja Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTPa Zagreb (1971.) radovi na projektu nisu nastavljeni.
  56. Predložio 1971. projekt sveobuhvatne komputerizacije (uvođenje IT) građevinske službe ŽTP-a Zagreb u okviru Poduzeća za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb. Nakon desetak godine i ostvareno u naravno, nešto drugačijem obliku.
  57. U okviru istraživanja vođenih u Poduzeću za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb u suradnji s ing. Z. Zdunićem provedena je opsežna cost-benefit analiza zasnovana na starim idejama Prof. K. Tonkovića i ing. Kolba, realizaciji prodora željezničke pruge kroz tunel Učku. Dokazali smo da treba započeti tunel probiti, spojiti istarke pruge s prugama u Hrvatskoj i bitno skratiti željezničku vezu Zagreb-Rijeka-Pula. Po prijedlogu je trebalo integrirati željezničku vezu i cestovni promet s kompjuteriziranim vođenim platformama kojima se može prevesti veliki broj cestovnih vozila. Pruga bi spajala Budimpeštu (i Baltik) sa Zagrebom, prema Trstu i Parizu. Ideja je objavljena u časopisu Građevinar 1972 (1), i na sve je moguće načine stopirana. Kasnije je tek izgrađen cestovni tunel Učka, a započeti željeznički tunel nije do današnjih dana probijen, tako do današnjih dana nije ostvarena direktna veza hrvatskih i istarskih željeznica. O simulacijama predloženog pogona snimjen je S-8 film.
  58. Analiza ponašanja svođenog armiranobetonskog lučnog cestovnog mosta preko rijeke Korane kod Karlovca: projekat Prof. K. Tonkovića i IPZ-a grupe M-1, Zagreb. Izradio sam kompleksni FE štapni model mosta i cijelog kompleksa prilaznih mosnih konstrukcija fundiranih na drvenim pilotima. Koristio se FEA program STRESS instaliran na IBM 1130 u RC Jugomont-Jugobeton u Zagrebu. Bliska suradnja s grupom M-1 Inženjerskog projektnog zavoda (IPZ) Zagreb, inž. Bandića iz RC Jugomont-Jugobetona. U FE model uključeno je temeljenje i tlo preko sustava zamjenjujućih štapova određenih karakteristika, kojima se simuliralo ponašanje tla. Ispitano je mnoštvo opterećenja (po propisima) i nekoliko varijanata načina otpuštanja skela luka mosta, nakon što je omaškom izvođača radova zabetoniran tjemeni zglob luka. Predložena je bila aktivna regulacija potiska aktiviranjem pasivnog potiska tla i centralna kompjuterizirana kontrola pomaka i sila u hidrauličkim presama iza krajnjih upornjaka mosta: zbog rizika ondašnje tehnologije ta varijanta nije usvojena. Usvojen je način stabilizacije izvedbom velikog na pilote oslonjenog betonstog bloka iza krajnjih upornjaka mosta, koji preuzimaju horizontalnu silu potiska luka, vođenu preko niza temeljnih razupora između temelja sve do krajnjih upornjaka. Opisano u Žagar: Nosive strukture II dio, drugo i dopunjeno izdanje, Sveučilište u Zagrebu, 1979. , Z. Žagar: Proračun građevnih konstrukcija računalom, Osnove drvenih konstrukcija i modeliranje, Školska knjiga Zagreb, 1993.  i u Z. Žagar: Drvene konstrukcije II, Modeliranje, PRETEI d.o.o. Zagreb, 2001.
  59. Analiza jednog prednapregnutog armirano betonskog mosta tipa “gazela”  kao varijantnog rješenja za most preko Rječine u Rijeci u vanjskoj suradnji s inž. K. Šavorom iz IPZ (1971. -1972.).
  60. Sa inž. Z. Šimunjakom izradio glavni i izvedbeni projekt jednog okvirnog armiranobetonskog grednog cestovnog mosta sa protuutezima. O tome je pisano u časopisu Ceste i Mostovi u 1972 (3). Primjenjene su uticajne plohe i opisan način generiranja uticajnih ploha.
  61. Analiza zajedničkog rada konstrukcije i temelja brane s okolnim temeljnim tlom, pomoću FEA analize programom STRESS i SAP IV, rađeno za IPZ, grupu M-1, Zagreb. Korištene su mreže KE i kod štapnog modela hipoteza Winklera. Ovaj postupak je kasnije primjenjen u proračunima temeljnih traka i temeljnih roštilja na elastičnoj podlozi pomoću sustava zamjenjujućih štapova. Izrađen je i program u FORTRAN-u za analize grednih sustava na elastičnoj podlozi, te izvršene usporedbe i provjere variranjem ulaznih parametara za proračune sustava. Rezultati tih analiza djelimice su objavljeni u časopisu Ceste i mostovi (CIM) u 1974 (9). Kasnije su ta zapažanja primjenjena na modele tunelskih obloga, te proračuna vibracija greda na elastičnoj podlozi i objavljene u časopisima CIM i Građevinar, te skriptama Z. Žagar: Nosive strukture 1 i 2, LIBER/Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1979.
  62. Analiza i optimizacija armirano betonske konstrukcije nove bolnice u Šibeniku u suradnji s Prof. arh. M. Vodičkom i inž. B. Baljkasom u okviru rada za Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
  63. Analize konstrukcija i sustava navedene pod točkama 57. do 59. dovele su do razrade FORTRAN-skog programa za iznalaženje vlastitih titranja složenih strukturalnih sustava. Isprva samo za 2D sustave, a potom i za složene 3D entitete. Program i testiranje programa u RC SRCE radjeno u suradnji s inž. B. Baljkasom.
  64. U okviru suradnje s Inženjerskim projektnim zavodom (IPZ), grupom M-1, rađene su studije i analize rada roštiljnih sustava mostova, te poredbe s “klasičnim” načinima (manuelnih) proračuna i korištenjem tablicama Homberga. Korišteno je FE modeliranje štapnih modela i proračuna sa FEA programima STRESS i SAP IV, na UNIVAC-u u Svučilišnom RC SRCE u Zagrebu. Suradnja s inž. B. Baljkasom, ing. Z. Zdunićem, inž. Z. Huzjanom i dr. Nardinijem uz uključenje grupe studenata Saobraćajnog studija Sveučilišta u Zagrebu.
  65. Analiza mogućnosti alternativnog fundiranja 1000 tonskog silosa određenog opterećenja i dimenzija na prtenastoj temeljnoj ploči umjesto fundiranja na pilotima, rađeno u okviru suradnje s poduzećem GRO Hidroelektra u Zagrebu. Suradnja s inž. B. Baljkasom i inž. T. Dorić.
  66. U okviru projekta (u okvirima vanjske suradnje) jednog objekta zgrade sa zidovima s otvorima analizirani su FE proračunski modeli štapnih sustava s varijabilnim presjecima štapova i uspoređeni sa “zatvorenim” rješenjima Prof. dr. Rosmana i dr. V. Simovića. Korišten je FEA program STRESS. Rad je u preliminarnom obliku objavljen u skriptama Z. Žagar: Nosive strukture III dio (2. Izdanje), LIBER, 1979. Pokazano je da se u proračun može uključiti elastična upetost zida u tlo, formulacijom zamjenjujućih štapova. O tome je objavljen i rad u časopisu Građevinar. Kasnije je napisan program za računalo TI 59, za proračun zidova s otvorima. O tome objavljen u časopisu Građevinar zajednički rad Z. Žagara i V. Simovića.
  67. Analiza udara plovila u stup cestovnog mosta preko Drave u Osijeku (danas porušen u ratu), za Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) u Osijeku. Studiran uticaj lokalnih plastifikacija lamela čelične konstrukcije stupa i deformacija plovila-barge tijekom simulacije sraza plovila sa stupom mosta. Iz toga je slijedila mjera sanacija i prevencije pomoću vertikalno prokliznih plivajućih rukava (manšeta) od gume ispunjene krutom pjenom instaliranih oko stupova i održavanih ispod razine vodostaja. Sustav je opisan u skriptama Z. Žagar: Nosive strukture III, 2. Izdanje, LIBER, 1979. Rađeno u suradnji sa inž. Z. Zdunićem. Modelska istraživanja rađena na FE modelima i analizirana s instaliranim programima na RC SRCE u Zagrebu.
  68. U okviru projekta armirano betonske strukture višekatne zgrade poslovno-stambenog objekta na uglu Harambašićeve i Zvonimirove ulice u Zagrebu, izrađen FORTRAN-ski program “VIBRA” za iznalaženje vlastitih titranja peostornih sustava složenih od ravninskih se preko programa “MATRIX” i programa “POTRES” generira potresne sile po etažama objekta. Razvijen je i program “ARCHI” za printersku vizualizaciju (M, T, N reznih sila i deformacija) rezultata proračuna FEA programom STRESS. O tome je referirano na VI Kongresu JDGK na Bledu 1978. Objavljen je i rad u časopisu Građevinar. Napisao sam i priručnik za korištenje tih programa. Program je nastao u suradnji s inž. B. Baljkasom i tada apsolventom PMF-a S. Morovićem (sada u USA). S te točke naziranja na te radove bili su to prvi koraci tazvoja informatike u konstrukterstvu kod nas. Na projektu armiranobetonske konstrukcije surađivala je i grupa inž. D. Diklić  s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Sami programi i rezultati prikazani su i u skriptama Z. Žagar: Nosive strukture 1 i 2, Sveučilište u Zagrebu, 1979.
  69. Na osnovu razrade prethodnih programa došlo se do razvoja programa za automatsko dimenzioniranje armiranobetonskih konstrukcija. Prvo su razvijeni programi za džepno računalo s mogućnostima programiranja TEXAS Instruments SR-56 s termopisačem i modulima PC 100 A/B/C, te na TI59, a zatim je na mainframe računalu razvijen na temelju istih algoritama program “ATLAS” za dimenzioniranje i automatski dizajn okvirnih armiranobetonskih sustava u ravnini i prostoru, kojeg podržava FE program STRESS. Time je kompletirana crta automatskog dizajna okvirnih i zidnih konstrukcija iz armiranog betona pravokutnih presjeka: ploča, greda i stupova. Program STRESS zajedno s programima POTRES, ARCHI i ATLAS čine jedan lanac automatiziranog dizajna armiranobetonskih okvirnih konstrukcija, sastavljenih od štapova pravokutnog presjeka. Paket je bio operabilan u RC SRCE, i kasnije na RC INUG-a (stroju Fujicu-Facom) u Zagrebu. U tim rješenjima i programiranju učestvovali su B. Baljkas i S. Morović. Nabavkom profesionalnog FEA programa ICES-STRUDL2 koji raspolaže modulom za automatski dizajn armirano betonskih i čeličnih konstrukcija te porastom broja PC računala programi su postupno odumrli i zaboravljeni. 
  70. Od natječajnih radova spominje se rad na optimizaciji konstrukcije vojne bolnice u Zagrebu. Suradnja sa grupom Prof. arh. M. Vodičke, inž. arh. Mikca iz Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te inž. B. Baljkasom. Dobivena druga nagrada na natječaju.
  71. Učešće u natječaju za novu zgradu (kompleks) novog Fakulteta građevinskih znanosti u Zagrebu, gdje se u optimizacijama i proračunavanju koristilo FEA programe SD2A i SD2B za statičke i dinamičke linarne i nelinearne analize konstrukcija na stroju FUJICU-FACOM instaliranom na RC INUG u Zagrebu. Učestvovao u suradnji s inž. B. Baljkasom u natječajnom radu grupe inž. arh. Crnkovića.
  72. U okviru vježbi iz predmeta NOSIVE STRUKTURE (asistenti inž. B. Baljkas i inž. A. Škarić) sagradili sa studentima Međufakultetskog sveučilišnog saobraćajnog studija geodetsku kupolu od drvenih štapova pred zgradom Fakulteta građevinskih znanosti u Kačićevoj ulici 26 u Zagrebu. O tome je snimljen S-8 film, koji je kasnije prenesen na video format. Referirano, i prikazan film na Simpoziju o drvenim inženjerskim konstrukcijama održanom u Cavtatu 1977. godine.
  73. U okviru konzultinga za projektiranje Šarengradskog cestovnog i tramvajskog armiranobetonskog mosta preko Save u Zagrebu za projektni biro poduzeće HIDROELEKTRA u Zagrebu, izvršena je instruktaža projektnog konstrukterskog tima projektnog biroa Hidroelektre, u provođenju FEA analiza rada sustava složenog prostornog roštilja konstrukcije mosta: prednapinjanje kabela, ispitivanje efekta prednapinjanja i kososti mosta, analizirane faze izvođenja konstrukcije, izvršene opsežne generacije pokretnih opterećenja na generiranim uticajnim plohama. Testirani su i programi za ispitivanje položaja kablova i prednapinjanje. Radovi su vođeni u okviru suradnje poduzeća HIDROELEKTRA i Zavoda za tehničku mehaniku FGZ-a Zagreb. Suradnja sa šefom projektne grupe ing. Z. Lončarićem, projektnim timom HIDROELEKTRE. Zjednički rad sa inž. B. Baljkasom te suradnja s revidentom Prof. dr. Đ. Dekanovićem.
  74. Sa inženjerima grupe M-1 IPZ-a Zagreb, ispitalo se do u detalje niz strukturalnih modela tunelskih oblika i obloga koristeći se FEA programioma SAP IV i STRESS uključujući postupak dodirnih zamjenjujućih štapova.
  75. Glavni konstrukterski projekt armiranobetonske konstrukcije zdravstvenog centra Samobor u Samoboru i primjena spregnutih konstrukcija čelika i betona. Primjenjena je i moja teorija o višenamjenskim skloništima te je izgrađeno prvo višenamjensko sklonište zdravstvene namjene u miru i ratu. Arhitektonski projekt izradila grupa prof. M. Vodičke s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Projekt je rađern u okviru Projektnog biroa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
  76. Projektiranje poslovne višekatne armirano betonske skeletne konstrukcije zgrade INE-NAFTAPLIN u Zagrebu u Šubićevoj ulici. Koristilo se FEA program STRESS i prethodno razvijene programe POTRES, ARCHI i ATLAS za dimenzioniranje armirano betonske skeletne konstrukcije zgrade. Na projektu surađivali Dr. R. Rosman, inž. D. Diklić, inž. B. Baljkas, ing. B. Šneler i inž. S. Morović. U radu se cjelovito promatrala cijela konstrukcija zajedno s temeljnim sustavom – podrumskim etažama uz uključivanje ponašanja temeljnog tla, kao elastičnog medija. Kasnije je projekat prerađivan.
  77. U okviru SNO Izvršnog Vijeća Skupštine općine Trnje u Zagrebu sudjelovao kao ekspert u analizama snimke situacije stanja sklonišnih prostora i evaluacije takvih potencijalnih prostora i konstrukcija na području općine Trnje. Uvidjelo se da jedino višenamjenska skloništa mogu zadovoljiti potrebe racionalne gradnje sklonišnih prostora i njihove mirnodopske namjene. Predložena su rješenja mogućih suinvesticija privatnog kapitala (zanatlija i obrtnika) u građenje dvo i višenamjenskih centara: skloništa-zanatski centri, multikulturne potrebe i sl. Načinjen je elaborat o tim mogućnostima. Objavljeno je i niz radova na tu temu u stručnom i znanstvenom tisku te na stručnim simpozijima i skupovima. Podaci ovih istraživanja korišteni su u mojoj doktorskoj disertaciji.
  78. Računski centar INUG (prije PUG) sklopio je ugovor sa Zavodom za tehničku mehaniku FGZ-a Zagreb o implementaciji programa sustava FACOM FUJICU: STRAN II za FEA štapastih (okvirnih) sustava, FEA programa SD2A za prostorne torzione statičke i dinamičke linearne analize 2D i 3D struktura i FEA programa SD2B za elastoplastične dinamičke analize ravninskih sustava. Navedeni programi opsežno su testirani i napisao sam priručnike za njihovo korištenje i primjenu. Uspostavljena je puna operabilnost tih programa. Načinjen je u suradnji s ing. Morovićem predprocesor za FEA prograsm STRAN II nazvan “BIBA STRAN”, koji je mogao “inteligentno” komunicirati s korisnikom putem printera i bušenih kartica, tada jedinih komunikacijskih medija s računalom. Načinjen je grafički pred i postprocesor (adaptiran ARCHI FORTRAN-ski program). Napisao sam opsežne priručnike za sve te programske pakete. Nažalost stroj FUJICU-FACOM je ubrzo zastario i nabavljen je novi IBM stroj i s njim profesionalni FEA sustav ICES-STRUDL2. Suradnja s inž. Baljkasom i inž. S. Morovićem. U suradnji s inž. B. Baljkasom održani seminari za korisnike tih programa kao i seminari u projektnim kućama (Idustrogradnja, Tehnika, Tempo).
  79. Građevinski dio projekta statički proračun nadogradnje i rekonstrukcije kliničkog bolničkog centra “Jordanovac” u Zagrebu. Projektant Prof. arh. Vodička i suradnici Zavoda za arhitekturu AF Zagreb. Suradnja s ing. B. Baljkasom.
  80. Statički i dinamički proračun i dimenzioniranje armiranobetonske konstrukcije objekta Doma samoupravljača u Banja Luki. Suradnja s ing. B. Baljkasom.
  81. Građevinski dio projekta rekonstukcije i dogradnje Bolnice za plućne bolesti u Rockefelerovoj ulici u Zagrebu (Projektant Prof. Vodička). Suradnja s ing. B. Baljkasom.
  82. Građevni dio projekta Doma zdravlja u Slavonskoj Orahovici. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  83. Statički i dinamički proračun zgrade Poljoopskrbe u Zagrebu. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  84. Dinamički proračuni projektiranih visokokatnih armiranobetonskih stambenih objekata nesimetričnih tlorisa, za potrebe GRO TEMPO u Zagrebu. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  85. U okviru vanjske suradnje i suradnje FGZ-a Zagreb s poduzećem TEHNOGRAD iz Zagreba, ispitali smo serije proračunskih modela aluminijskih PARA-ljuski. Napisao sam program “JARBOL” za ispitivanje stabilnosti tlačnih utegnutih (zauzdanih) stupova (cijevi s prostornim stabilizirajućim zategama), u MsBASIC-u.
  86. U okviru vanjske suradnje i suradnje FGZ-a Zagreb s poduzećem TEHNOGRAD iz Zagreba načinio priručnik za primjenu PARA-ljuski. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  87. U okviru suradnje s TEHNOGRAD-om iz Zagreba načinio sam projekt zamjene teške masivne obloge zgrade izmjenjivača topline NE Krško i zamijenio ( u SAD) projektirani sustav oblaganja armiranobetonskim velikim panelima sa isto takvim efikasnim sendvič panelima od profiliranog metala i izolacijskih slojeva matrijala za izolaciju topline, a što je bilo znatno jeftinije i daleko lakša konstrukcija od one originalno projektirane. Usvojeno od nadležne AEC komisije u USA i potom izvedeno.
  88. Provjera čeličnih okvirnih portalnih rešetki nosača napojnog voda pruga na ranžirnom kolodvoru u Zagrebu. Ocjena uticaja netočnosti izvedbe i ocjena nosivosti. Rad s inž. B. Baljkasom.
  89. Statički i dinamički proračun dalekovodnih stupova iz armiranog betona za GRO Graditelj Vinkovci. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  90. Proračun temelja bolnice u Vinkovcima, dilatacija I, II i III. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  91. Razvoj montažnih prefabriciranih stambenih jedinica na bazi geometrije geodetske kupole od panela od vodootpornih furnirskih ploča. Suradnja GI Zagreb i Lesne industrije JAVOR, Pivka. Razvoj posebnog “dvostranog” nosivog namještaja za nošenje gornje etaže jedinice, umjesto pregradnog ziđa. Konstruiranje integriranog kontejnera centralog dijela stambene jedinice, koji objedinjava mokri, energetski i komunikacijski čvor jedinice. GI odustao zbog učešća financijskih sredstava u sustavu predviđenog financiranja realiziranja projekta. Pisao o tome, kasnije, u magazinu SAM svoj majstor. Suradnja s inž. B. Baljkasom. Kasnije se iz te ideje razvio sustav BFD stambenih kupola ( B. Baljkasa).
  92. Načinjena serija programa za džepno računalo s mogućnostima programiranja TI59  za građevinske inženjere. Ti su programi objavljeni u tiskanoj internoj publikaciji Zavoda za tehničku mehaniku FGZ-a Zagreb, a dio njih u časopisu FRAK koji se tiskao na FGZ Rijeka.
  93. Studija izvedbe serije čeličnih montažnih hala za Poljoprivredni industrijski kombinat PIK Vinkovci. U okviru projekta Zavoda za tehnički mehaniku FGZ-a Zagreb ispitivalo se serije dvo- i jedno-brodnih čeličnih hala i optimiralo ih se s modulom za optimizaciju čeličnih konstrukcija FEA sustava (IBM verzije) ICES-STRUDL 2. O tome sam referirao na VI kongresu DJK u Bledu 1978. godine. Promatran je razvoj plastifikacije čeličnih presjeka (profila) i razvoj kolapsnih mehanizama. Nepobitnmo je da je PIK Vinkovci bio konkurentan ostalim proizvođačima sličnih konstrukcija, a što je, predpostavljam, posljedica optimizacije čeličnih konstrukcija projektiranih hala. Suradnja s inž. B. Baljkasom.
  94. Analiza i dimenzioniranje armiranobetonske konstrukcije robne kuće u Đakovu. Rađeno s FEA programima SD2A i SD2B. Primjer primjene dinamičkog (in real time) odgovora konstrukcije na generirane potrese iz biblioteke poznatih potresa. Dimenzioniranje elemenata rađeno je s programina za dimenzioniranje betonskih presjeka na setove reznih sila, na TI 59 računalu a djelimice na tim programima razvijenim programima sa stolno računalo SVI 218 (Spectravideo) s u MsBASIC-u pisanim programima za dimenzioniranje armiranobetonskih elemenata. Suradnja s ing. B. Baljkasom.
  95. Suradnja s prof. dr. S. Sablićem i inž. M. Magerleom na izradi novih JUS standarda za projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija, 1980. godine.
  96. Recenzent znanstvene teme Central dispaching cestovnog prometa, Zadatak 9.3.2.1. Projektnog savjeta projekta 9 Samoupravne interesne zajednice (SIZ) I (u 1989.).
  97. Projekt aluminijske geodezijske kupole od prostorno predoblikovanih panela od aluminijskog lima debljine 0,5 mm, promjera 12,00 metara, nad rezervoarom vodovoda u Dalju. Vrsan eksperiment dokaza moguće brze, kvalitetne i jeftine gradnje s laganim gradbenim elementima – trokutno oblikovanim panelima. Opisano u radu objavljenom u časopisu Građevinar 34 (1982) i na VII kongresu SDGKJD u Cavtatu 1983. Primjena iskustva s projektiranja kupole od alu-lima iz 1971. godine (opisan u točki 42. ovog popisa radova).
  98. Prijedlog industrijske proizvodnje polimernih i metalnih mrežastih geodetskih kupola i kupola, s ovješenim membranama od TREVIRA-e, za pokrivanje skladišnih i drugih namjenskih prostora (za poduzeće OZAS iz Samobora). Zajednički rad s inž. B. Baljkasom (1981). Kasnije realizirano za izložbene montažno-demontažne paviljone prodaje knjiga Vjesnika.
  99. Prototip mrežaste geodetske kupole od metalnih cijevi i ovješene membrane od TREVIRA PVC plastificiranog poliesterskog netkanog tekstila. Izvelo OZAS Samobor i KOZARA Zagreb. Realizirano 1981. godine kao pokretna Vjesnikova izložba knjiga, prvo u Karlovcu a onda u Zagrebu na Preradovićevom trgu.
  100. Statički proračun armiranobetonske konstrukcije za kontrolu PTT paketnih pošiljaka u Zagrebu na Glavnom kolodvoru. Ovaj značajan rad analizira odgovor konstrukcije na moguće generirane valove eksplozije određene količine eksploziva u zatvorenim betonskim kontenerima – komorama otvorenim prema gore, smještenim u najgornjoj etaži konstrukcije. Val šireće eksplozije širi se preko otvora u krovu, koji su zaštićeni mrežom lanaca koje “hvataju” leteće projektile od eksplozije u komori. Cijela je konstrukcija analizirana na dinamičke posljedice eksplozivnog udara. Projekat je svojedobno bio proglašen vojnom tajnom, pa nije našao odaziva u stručnom i znanstvenom tisku. O njemu je ipak referirano na 13. kongresu IABSE u Helsinkiju (1988.). Analiza na statička i eksplozijom generirana dinamička opterećenja provedena je FE analizom s ICES STRUDL2 sustavom. Suradnja s inž. B. Baljkasom i inž. Cvitićem (FGZ)  i inž. dr. R. Petrovićem (stručnjakom za eksplozive i eksplozije).
  101. Održao s inž.B. Baljkasom nekoliko tečajeva o primjeni modernih postupaka proračuna s FE i korištenja FEA programa kao kompjutorskih alata suvremenog konstruktera:
    1. Dva tečaja za inženjere konstruktore, članice INUG-a i klijente RC INUG.
    2. Jedan tečaj u RC INUG za inženjere konstruktore poduzeća Industrogradnja u Zagrebu.
    3. Kurs modeliranja i korištenja FEA programa ICES STRUDL 2 sustava u RC poduzeća ENERGOINVEST u Sarajevu, gdje je bio instaliran ICES STRUDL 2 sustav.
    4. Kurs modeliranja i korištenja FEA programa ICES STRUDL 2 sustava u RC poduzeća Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, gdje je bio instaliran ICES STRUDL 2 sustav.
    5. Tečajevi iz korištenja FE programa i modeliranja u okviru seminara DGK Hrvatske u Zagrebu.
  102. Održao tečaj za primjenu TI59 računala u graditeljskoj praksi u okviru seminara FRAK-a o primjeni džepnih računala u građevinskoj praksi na Fakultetu građevinskih znanosti Rijeka u 1982. godini.
  103. Održao predavanje “inkrementalnost” u okviru tribine FGZ-a Zagreb 1982. Po pozivu Društava inženjera održao predavanja u Zagrebu (Direkcija za ceste), Splitu, Zadru, Osijeku i Vinkovcima, s temama o razvoju graditeljstva i konstrukterste struke i naziruće informatičke tehnologije.
  104. Organizacija izvedbe projekta tipskih štapastih geodetskih kupola i štapastih prostornih mrežastih svodova od aluminijskih cijevi (štapova) s ovješenom TREVIRA membranon (LIOPLAST i sl. materijali) za LIO inženjering Osijek. Izvedne su kupole u Banja Luki (na terasi robne kuće BAMA), u Zelini, Osijeku (u “šibicari”),  Zagrebu i drugim lokacijama. Dio i u privatnoj režiji investitora. U poduzeću LIO u Osijeku usvojena industrijska proizvodnja tih konstrukcija 1982. godine.
  105. Patentirao s inž. B. Baljkasom patent za konektore ovjesa membrane u čvorovima strukturalne mreže mrežastih sustava 1982.
  106. Razvoj prototipova turističkih i vojnih šatora na bazi mreže geodetske kupole. Patentirano. Prototipove šatora izveo LIO Osijek.
  107. Izvedena prva lučna mrežasta svođena prostorna rešetka raspona 12 metara i duljine 80 metara za skladište LIO u dvorištu tvornice LIO u Osijeku, od aluminijskih cijevi, kao ogledni prototip. Uništeno u ratu. Opisano u Z. Žagar: Proračun drvenih konstrukcija računalom, Osnove drvenih konstrukcija i modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993, i u Z. Žagar: Drvene konstrukcije I, II, III i IV, PRETEI, Zagreb, 2001.
  108. Sa mr. M. Magerleom, ing. M. Haimanom i ing. B. Baljkasom izradio projekt hale od lameliranog drva i drvene nadstrešnice skladišta za zapaljive terete u suradnji s izvođačem radova GAJ Podravska Slatina, za kemijsku industriju ZORKA u Subotici. U projektu mlina za kamen uzeto u obzir peostorno (3D) djelovanje konstrukcije, te ostvarena ušteda od 28% u odnosu na projekt po 2D konceptu. Referirano u časopisima i referatima simpozija (Haiman, Magerle: Neka iskustva u projektiranju i izvođenju objekata u krugu tvornice HI “Zorka” u Subotici, Drugi simpozija Savremene drvene konstrukcije, Bled, 1986.).
  109. U suradnji sa grupom Odsjeka za drvo FGZ-a Zagreb izradili glavni projekt aneksa izložbene hale za sajam u N. Sadu. Primjenjen ultralagani materijal pokrova i drvena konstrukcija rešetke tipa ANGNAIL i lamelirano drvo. Izveli GAJ Voćin i LIO Osijek.
  110. Za UNIVERZIJADU izradili u Odsjeku za drvo FGZ-a Zagreb pet konstrukcija velikorasponskih drvenih krovnih konstrukcija od lijepljenog lameliranog drva za krovišta sportskih dvorana (MIOC, KTOC, SCRC Černomerec, Ekonomski fakultet). Tom prilikom sam razvio i napisao rudimentarni ekspertni sustav za automatsko prostorno dimenzioniranje lameliranih krovnih vezača, zajedno s podrožnicama i spregovima, pisan u MsBasic jeziku za SVI328 PC računalo. Programi su i danas operabilni, ali se sustav SV328 napušten. Iz tih ideja kasnije razvilo niz realnih ekspertnih sustava. Značaj tih programa bio je u korištenju tada važećih JUS standarda za projektiranje drvenih konstrukcija. Ukazuje se potreba za pisanjem JUS standarda za projektiranje drvenih konstrukcija i općenito standarda za projektiranje konstrukcija pisanim u obliku čitljivom kompjuterskim programima i općenito inženjerskim ekspertnim sustavima. O tome sam referirao u Z. Žagar: Uloga standarda u razvoju CAD-a i ekspertnih sustava, na 9. Međunarodnom simpoziju CAD/CAM, Zagreb, 1887. i u radu Z. Žagar: Program za provjeru lameliranog drvenog grednog nosača, Seminar Drvene konstrukcije danas, DGKJ, Brijuni, 1987. i drugim radovima. 
  111. Pokrenuo pitanje moguće lamelacije drvenih željezničkih pragova. Prijavljen patent za lamelaciju u tri ili 5 u križ slijepljenih slojeva laminata čime se stvara bolja raspodjela naprezanja u pragu, pogotovo ispod šinskog pričvrsnog pribora, skračuje se put impregnata, čime se i sama impregnacija praga poboljšava. Zbog nedostatka novčanih sredstava rad je na tim istraživanjima prekinut. Urađeno je samo nekoliko pokusnih ručno izrađenih pragova ali su ispitani opsežni proračunski FE simulacioni modeli koji su analizirani s FEA sustavom ICES STRUDL2 (IBM) u RC INUG i grafički iscrtani rezultati u RC Međimurja u Čakovcu. Opisano u literaturi: Haiman, Žagar, Magerle, Baljkas: Istraživanja unakrsno lameliranih lijepljenih pragova, Simpozij o specijalnim inženjerskim konstrukcijama DGKH, Brijuni, 1988, te u knjigama Z. Žagar: Proračun građevnih konstrukcija računalom, Osnove drvenih konstrukcija i modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993, te Z. Žagar: Drvene konstrukcije I Osnove projektiranja drvenih konstrukcija PRETEI d.o.o. Zagreb, 2001.
  112. Glavni konstrukterski projekt montažne armiranobetonske konstrukcije i svi izvedbeni nacrti nove zgrade diesel depoa lokomotiva na ranžirnom kolodvoru u Zagrebu. Rad u zajedništvu sa ing. Z. Zdunićem. Projekt rađen u projektnomm birou Investprojekt, Zagreb.
  113. Glavni projekt armiranobetonske konstrukcije upravne zgrade poduzeća PIK Vinkovci. Projektant ing. arh. Rakić. Zgrada je u agresiji na Hrvatsku (1991.) raketirana, izgorila i teško oštećena.
  114. Sanacija drvenih rezervoara za bioreaktor u tvornici INA-OKI Zagreb. Rad u Odsjeku za drvene konstrukcije FGZ-a Zagreb.
  115. U okviru istraživanja unapređenja drvenih konstrukcija osmišljen je novi način izvođenja uglovnog sastava jednodjelnih lameliranih greda i dvodjelnih lameliranih stupova (ili dvodjelnih lameliranih greda i jednodjelnih lameliranih stupova) lijepljenih okvirnih nosača, uvođenjem poprečnog prednaprezanja lijepljenog spoja kao zamjene za u praksi uobičajeni kružno spoj vijcima ili trnovima. Spoj prečke i stupa spaja se lijepljenjem epoksidima ili rezorcinom nanesenim na staklenu tkaninu, kako bi se ljepilo jednoliko porazdjelilo po površini spoja. Primjenjena su iskustva iz lijepljenja izoliranih šinskih sastava dugih šinskih trakova s kojima saam se bavio oko 1971/1972 godine u Poduzeću za pruge i građevinska postrojenja ŽTP-a Zagreb. Ovaj spoj se nakon nanošenja ljepila poprečno prednapreže sa 4 vijka (promjera 22 do 24 mm) od V.V. čelika, a preko podložnih razdjelnih čeličnih U postranih profila (4 komada). Načinjen je FE model analiziran s FEA sustavom ICES STRUDL2 (IBM) u RC INUG i obrađen u seminarskom radu D. Delića. Spoj je i fizički načinjen (u poduzeču GAJ – Voćin) u mjerilu 1:1, te su dva uzorka spoja ispitanja u laboratoriju Zavoda za ispitivanje materijala FGZ-a u Zagrebu. O tome sam pisao u stručnim časopisima: Z. Žagar: Montažni spoj veze ugla lameliranih drvenih okvira – I, Drvna industrija 39 (1988) i Montažni spoj veze ugla lameliranih drvenih okvira – II, Drvna industrija 40 (1989). Kasnije je u diplomskom radu D. Markulaka ovaj spoj istražen na razini detaljnog FE modela i analiziran s FEA programom COSMOS/M (1993). O tom spoju sam referirao i na međunarodnom simpoziju WTC 2000 održanom u Whistleru u Kanadi 2000. godine.
  116. Bavio se istraživanjima izvođenja portabilnih silosa velikih kapaciteta za rasute terete (žitarice), nasmjenjene za hitne potreba skladištenja. U konus iskopan u zemlji s obodnim nasipom od iskopanog konusa tla prekriven 3 mm debelom armiranom TREVIROM ili sličnom armiranom plastificiranom tkaninom, montira se po obodu nasipa od iskopane zemlje štapasta kupola s ovješenom membranom od (npr. 600 gr.) TREVIRE. Štapovi kupole mogu biti od drva, lameliranog drva ili metala. U zenitu kupole montirani su uređaji za manipulaciju rasutim teretom. Ovi su silosi velikog kapaciteta daleko jeftiniji od svih drugih klasično oblikovanih silosa og metala i/ili armiranog betona. Patent prijavljen. Opisano u Z. Žagar: Proračun građevnih konstrukcija računalom, Osnove drvenih konstrukcija i modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
  117. Projekt sanacije i rekonstrukcije dječjeg vrtića u Utrinama u Zagrebu (projekt arh. N. Weiner, Centar 51, Zagreb)
  118. Idejni projekt drvene konstrukcije košarkaške dvorane Pallazo della Sport Polivalente u Bologni raspona 100 x 60 m za DIP-GAJ u suradnji s članovima Odjela za drvene konstrukcije FGZ Zagreb
  119. Idejni projektdrvene konstrukcije košarkaške dvorane u Pesaru, s članovima Odjela za drvene konstrukcije FGZ Zagreb, za DIP-GAJ.
  120. Idejni projekt skladišta za umjetna gnojiva u Iraku od lameliranog drva s pokrovom od TREVIRE dimenzija 35 x 300 m. Suradnja FGZ Zagreb, DIP-GAJ P. Slatina, INGRA Zagreb).
  121. Izvještaj o urušenju drvene krovne konstrukcijem vojnih skladišta na lokaciji Velika Buna. Izrada izvješća o uzrocima urušenja d.k. VP Z250-27, objekata 423-02-55-37 s Mr. Magerleom i ing. Cvitićem.
  122. Projekt sanacije lamelirane drvene konstrukcije sportske dvorane Dubrovnik u Dubrovniku. Izrada izvješća i projekta sanacije, s mr. M. Magerleom.
  123. Izradio niz ekspertnih sustava iz područja drvenih kontrukcija, kao i ekspertnu ljusku za kreiranje ekspertnih sustava na osnovi pravila (tzv. rule based – RB expert shell). Navode se neki:
    1. U okviru diplomskih radova (pod mojim mentorstvom) gg. Miljka i Petrinića napisan je u FORTRAN-u pisan ekspertni sustav za 3D dizajn hala od lijepljenog lameliranog drva na osnovu trozglobnih i dvozglobnih okvirnih nosača, s drvenim podrožnicama i s čeličnim X oblikovanim vezovima za stabilizaciju i vjetrovnim vezovima. O tome sam referirao na prvom svjetskom simpoziju IABSE o ekspertnim sustavima u građevinarstvu održanom u Bergamu 1989. To je bio i prvi ekspertni sustav u svijetu u području dizajna drvenih konstrukcija.
    2. Ekspertni RB sustav za dizajn 3D hala od drvenih podrožnica, lameliranih nosača na čeličnim I profiliranim stupovima od valjanih profila i betonskim temeljima s čeličnim X oblikovanim vezovima za stabilizaciju i preuzimanje horizontalnih sila vjetra od okruglog čelika, s uključenjem izbora pokrova izradio je u okviru svojega diplomskog rada pod mojim mentorstvom diplomant D. Delić. Koristilo se ljusku GURU MicroData System. U ES koristilo se tada dostupna EC5 verija propisa o projektiranju drvenih konstrukcija. O tome referirano na nekoliko stručnih skupova i navedeno u stručnoj literaturi: Z. Žagar: Knowledge based system for glulam structure design, TRADA simpozij, London, 1991. i u Žagar, Delić: Expert system for Design of 3D GLULAM One Bay Structures, ICCA Beiging, 1993. Također navedeno u skriptama Z. Žagar: Ekspertni sustavi, FGZ Zagreb, 1991, te u Z. Žagar: Drvene konstrukcije II, Modeliranje, PRETEI d.o.o. Zagreb, 2001.
    3. Napisan je ES i ekspertna mreža (EM) za ocjenu štreta ratom oštećenih stambenih prizemnica, korištenjem RB sustava i neuralne mreže (ANN) korištenjem Wardove NeuroShell ljuske, te se planiralo načiniti kompleksniju EM iste namjene, korištenjem GURU- ili KAPA- ljuske, ali zbog manjka interesa i novčanih sredstava rad nije nastavljen. Sustav je kreiran u zajedničkom radu s inž. D. Delićem. Referirao na simpozijima u zemlji i inozemstvu. Objavljeno u Žagar, Delić, Sistema ESPERTO per la valuazioni dei danni causati dalla guerra al abitazioni al piano terra 78-86, u Per Riconstruire Universita Degli Studi di Firenze Facolta di Architettura, Incontro di Studio Firenze, 1992, te u Žagar, Delić: Ekspertni sustav za procjenu šteta ratom oštećenih i uništenih prizemnih stambenih objekata u CIRN, Zagreb, 1992. Nije nikada pokazan interes nadležnih službi i nikada primjenjen u praksi.
    4. Načinjen ES za odabir (preporuku izvođenja i odabira) najpogodnije drvene kontrukcije nad nekim danim tlocrtom uz granične uvjete (s inž. V. Saler). Korištena ljuska GURU SOLVEUR (MicroData System). Opisano u Z. Žagar: Drvene konstrukcije II, Modeliranje, PRETEI d.o.o. Zagreb, 2001.
    5. Načinjen ekspertni sustav na osnovu neuralne mreže, kojeg se treniralo na ljudskoj reakciji inputa energije u razuporni sustav mosta kojim prolaze random generirana pokretna opterećenja. Time se istražila mogućnost dizajna i izvođenja tzv. “smart” (pametnih) konstrukcija mostova, kako bi se sačuvala energija uložena u izvedbu mosne konstrukcije. Ovo je prvi puta u svijetu pokazano da se konstrukcija može upravljati s na primjerima humane reakcije naučene neuralne mreže. Korištena je Wardova NeuroShell ljuska. Sustav za treniranje pisan u Pascal-u, a verificiran s ICES-STRUDL2 sustavom. Rad je objavljen u časopisima Microcomputers in Civil Engineering (1993), i u modificiranom obliku u časopisu Bauingenieur (1994), te u radu Z. Žagar, D. Delić: U realnom vremenu kompjutorom regulirane konstrukcije, objavljenom u knjizi zborniku radova Razvitak Dostignuća tehničkih područja u Hrvatskoj, Zagreb, 1994, te u knjizi Z. Žagar: Drvene konstrukcije II, Modeliranje, PRETEI d.o.o. Zagreb, 2001.
    6. S ekspertima Kliničkog bolničkog centra Medicinskog fakulteta (timom Prof. dr. S. Davile) načinjen je savjetodavni ES za kirurgiju šake, kao primjer mogućnosti implementacije RBES u kliničku dijagnostiku. O čemu je referirano na stručnim medicinskim krugovima.
    7. Načinjen je ES na osnovu na primjerima trenirane neuralne mreže za klasifikaciju drvene građe, a na osnovu važećeg JUS standarda za klasifikaciju drvene građe.
    8. Načinjeno je nekoliko oglednih ES za dimenzioniranje entiteta u drvenim konstrukcijama. Ti su sustavi opisani u mojim knjigama Drvene konstrukcije I, II, III i IV, PRETEI, d.o.o. Zagreb, 2001.
    9. Uveden je u nastavu predmet Ekspertni sustavi na poslijediplomskom studiju Građevinskog fakulteta u Zagrebu. U okviru tog predmeta rađeni su individualni seminarski radovi na kreiranju RB ES i ES zasnovanih na neuralnim mrežama (ANN), te hibridnih E sustava. Ovi su radovi djelimice objavljeni u literaturi i materijalima simpozija udruge CROSS o ekspertnim sustavima. Napisao i skripta Ekspertni sustavi, Fakultet građevinskih znanosti Zagreb, 1991.
    10. Pokazao sam na primjerima 3D lameliranih lučnih i hala i lameliranih grednih sustava, da je moguće neuralnu mrežu trenirati na generiranim podacima hala ili primjerima iz izvađačke prakse i time mrežu naučiti dimenzionirati i kompleksne drvene konstrukcije te cijeli sustav uobličiti u obliku run-time verzije ANN kao pomoći konstrukterima u praksi dizajna drvenih ali i drugih konstrukcija. Na tom polju zasniva se i magistarski rad i doktorska disertacija mr. A. Bjelanović a kojim radovima sam bio mentor.
    11. Pokazalo se da se ANN može koristiti i u arhitektonskom dizajnu arhitektonskih entiteta (npr. trosobnih stanova), a na primjerima iz arhitektonske projektantske prakse, što je dokazano u doktorskoj disertaciji dr. B. Baletića, kojemu sam bio komentor u tijeku izrade disertacije.
  124. U okviru proučavanja unapređenja drvenih konstrukcija radio sam na istraživanjima i praktičnim primjerima aplikacija konstrukcija kojih se oblik održava u njih tlačenim zrakom: pneumatski diskovi, pneumatske grede i pneumatski jastuci. Izvršena su teorijska i laboratorijska ispitivanja, te izrađeno nekoliko diplomskih radova i magistarski rad M. Haimana: Pneumatski jastuci. Ispitivanja su rađena u laboratoriju GF u Zagrebu, i primjenom modeliranja FEM entiteta, koristeći se FEA programom COSMOS/M. Radovi o tome objavljeni su u stručnom tisku, Z. Žagar at all.: Pneumatische Diskusse und Balken, Bauingenieur 62 (1987) i drugdje (viditi popis radova).
  125. Prijedlog projekta drvenog pješačkog mosta preko Pazinke u Pazinu s arh. ing. A. Delić za natječaj Viadukta u Zagrebu. Simulacija VR.
  126. Sanacija kamene kupole manastira Savina (spomenik “0”-te kategorije) u Herceg Novom, rad s mr. M. Magerleom.
  127. Izrada prijedloga sanacije drvene konstrukcije paviljona “20-A” )tzv. Češkoslovački paviljon) na Zagrebačkom velesajmu s Mr. M. Magerleom.
  128. Projekt pneumatskog diska promjera 18,00 m od drvenog lameliranog obodnog prstena, diska od TREVIRE, i čeličnih stupova za skladište GRO “Graditelj” u Vinkovcima.
  129. Sa suradnicima Odjela napisao prijedlog hrvatskih standarda za projektiranje drvenih konstrukcija na osnovama preporučenim u EC5 standardima, s implementiranim novim načinom pisanja formula, varijabli i simbola implementacijom ISO preporuka za pisanje printerskih oznaka, te priređenog za implementaciju u pravila ES.
  130. Napisan prijevod EC5 standarda u okviru Odsjeka za drvene konstrukcije Zavoda za konstrukcije GF u Zagrebu. Kordinator Prof. dr. sc. Z. Sorić.
  131. Napisan prijevod EC5 standarda za projektiranje drvenih mostova u okviru Odsjeka za drvene konstrukcije Zavoda za konstrukcije GF u Zagrebu. Kordinator Prof. dr.sc. Z. Sorić.
  132. Recenzija rukopisa prijevoda knjige Wood Building Technology, izdavača: Canadian Wood Council, na hrvatski jezik u izdanju MOZAIK knjige Zagreb, (u 1999/2000). Prijevod: inž. E. Perovića iz Kanade. Izdano 2001.
  133. Recenzije rukopisa knjiga školskih udžbenika Prof. dr. S. Takača: EUROCODE 5 propisi za drvene konstrukcije i EUROCODE 6  propisi za zidane konstrukcije, tijekom 1999. i 2001. Izdavač: Sveučilište u Osijeku i Splitu.
  134. Recenzije rukopisa knjige Dr.sc. arh. A. Delić: Kompjuterska grafika u arhitekturi (tijekom 2001.)

 

U okvirima ovih navoda navedeni su samo moji značajniji radovi kao i zajednički radovi s mojim suradnicima i diplomantima, magistrantima i doktorandima,  a izostavljeni su manje značajni projekti, nadzori, revizije više desetaka projekata konstrukcija od drveta i betona, kojima sam se učestalo bavio u mojoj inženjerskoj praksi. Također nisu navedeni ni znanstveni projekti, kojih sam bio voditelj, osim u dijelovima koji se direktno tiču aplikacija u inženjerskoj praksi. Znanstveni projekti navedeni su Pregledu objavljenih znanstvenih, stručnih radova, skripata, priručnika i knjiga.

 

Prof. dr.sc. Zvonimir Žagar

Građevinski fakukultet Sveučilište Zagreb

Revised: July 24, 2005 .